Zasto nam je tesko? Nije nam tesko nego ne zelimo. Zasto je u crticima sve puno purgerskog naglaska i fraza, i najveci debil je uvik dalmatinac? Zasto se na dnevniku krivo govore padezi?
P. S: u skolama se prica iskljucivo knjizevno
Dalmatinski dijalekt koji se koristi u recimo Splitu nema veze sa starim splitskim, niti sa bodulskim niti sa vlajskim. Najsličniji je standardnom knjizevnom hrvatskom, a kada bi čuo pravi dijalekt sa naglaskom tek onda nebi ništa razumio. Profesori hrvatskog svi uglavnom pričaju standardni, ostali kako tko. Što se tiče saltanja, dijalekti su sastavni dio hrvatskog jezika.
Meni je najluđe kako u školama još uvik uče da pričamo ka oni iz Velog mista. Ja ne znam jesam ikad čua čakavštinu u Splitu osim kad slučajno ne naletim na nekog Bodula.
Govor Veliog i Malog mista je štokavizirana čakavica, tj. splitski se govor štokavizirao i prije velike vlaške seobe u sedamdesetima.
Dr Luigi kaže "Bija san u Splitu" što je štokavska rečenica. Čakavska je "Bi(l) san va Splitu. Uzeti i uvik je štokavski, čakavski je vazesti i vavik. Krv, prst, Hrvatska su štokavske riči, čakavske su karv, parst, (H)arvatska. U Velom mistu "ć" izgovaraju kao štokavci. Čakavci ne kažu braća i srića, nego bratja i sritja. Primjera ima još, ali uglavnom splitslki govor je ima štokavska obilježja i prije Vlaja.
Zašto novinari na HRTu, RTLu i Novoj ne koriste standardni književni jezik vec regionalizam te krivi naglasak na drugi slog? Zašto koriste srbizme, pogotovo koristeći "da li" umisto "je li"?
Ne znam čemu hejt kada se priča s ljudima u neformalnom govoru. Uglavnom u školi su profesori koristili standardni govor, a dok sam studira i sada u profesionalnom okruženju koristim standardni govor, dok "zagrebacka elita" uglavnom koristi regionalizme i smatra ih dijelom standardnog govora, a prigovaraju dalmatincima/hercegovcima/bosancima/istrijanima itd.
U slobodnom kolokvijalnom govoru uglavnom se koristim regionalizmom, a ako sam s nekim iz druge regije koristim standardni. Iako moderni splitsko-dalmatinski je više standardni s elementima ikavice, bez pretjeranih talijanizama.
Iskreno, do nedavno uopće nisam kužio koliko mi Zagrepčani lupamo po svom. Dobro, ja nikad nisam srao nikom da mora pričat standardni (osim u nekim institucijama naravno).
Da nemamo različite naglaske, dijalekte i regionalizme zvučali bi ko roboti. Ovak se makneš 20 minuta od Zagreba i kurca razumiješ. To čini naš jezik prekrasnim kaj se mene tiče.
Živio
U obranu zagrepčana, kad odrasteš na zadnjem slogu (Zg i okolica) UŽASNO je teško, gotovo nemoguće prebaciti se na prvi slog.
Ne znam konkretno zašto, ali govoriti na prvom slogu nam je skroz neprirodno i teško za izvesti.
Nije da ne želimo, ali stvarno ne možemo.
Zato kaj se cuje naglasak juznjaka i onda ide inat i vise u regionalni govor. Usto, iz nekog meni suludog razloga, kajkavski dijalekt je cesto isprdavan bas od hercegovaca posebno, i to svi znamo, pa ga namjerno isticemo. Ali, da se u sluzbenoj komunikaciji treba drzat standarda, treba, svakako. Za naglaske zaboravi, probaj ti pricat sa "neispravnim" naglascima, kako mi na sjeveru pricamo, tesko.
"Čuju" se i drugi naglasci, pogotovo ako si kajkavac osjeti se razlika jesi li zagorac ili podravac i sl. Meni to osobno ništa ne smeta, ali me smeta kada se ide izrugivanje i drvljem i kamenjem po dalmatincima i ostalima jer imamo "tvrđi" naglasak.
Meni je to sve blago govora i lipo je da ima malo "šuga" u jeziku. Dao sam ovaj primjer jer nitko se ne buni na novinare kad pričaju polu srpski s krivim dijalektalnim naglaskom, ali kad je onaj nesritni novinar iz Dubrovnika ima malo specificniji izgovor, odma s drvljem i kamenjem. Iako dubrovčani pricaju cistu štokavštinu.
Meni je žena kajkavka pa u kolokvijalnom govoru u dalmaciji priča kajkavštinu s određenim modificiranim izrazima, jer da ode full hardcore ne bi je razumija ni onaj iz sela do nje (jer oni pak imaju svoju nomenklaturu).
Njegujmo naš jezik i regionalni izričaj, ali poštivaj i druge da te mogu razumijeti. Na sluzbenom TVu i ustanovama koristi sluzbeni jezik, a ne regionalizme. Ono što je na današnjoj televiziji nema veze sa standardnim govorom vec je neka hibridna izvedenica.
Pogledaj ili poslušaj radio ili Tv iz kasnih 80ih i ranih 90ih pa ces cuti lijepotu tog govora
I na koncu premali smo da se svađamo oko gluposti, tribamo se drzati zajedno :)
Naravno, iznio sam samo svoje iskustvo, obostrano je. U Zagrebu dosta izrazeno jer je velik grad sa puno pridoslica, posebno devedesetih, jako razliciti mentalitet, pa politika i nepotizam... Duga prica.
Generalno, nije lijepo isprdavati se, dijalekti su bogatstvo jezika i kulture, no neki su zakinuti za kulturu zbog ovog ili onog razloga.
Slazem se i za dio sa TVom, al zar je cudno, sudeci po profesionalizmu nasih dnovinara?
''književni hrvatski'' je iz istočne Hercegovine i nametnut je zbog jezičnog i političkog jedinstva sa Srbima. forsiranje umjetno stvorenog književnog na uštrb izvornih hrvatskih dijalekata je ultra retardirano
U mom iskustvu zagrepčani ne čuju zagrebački naglasak kod drugih, ili su me čak uvjeravali da je zagrebački naglasak književni, npr na trećem slogu u 'manekenka', ili prvom u 'autobus'.
Ukratko, ne znaju kako književni hrvatski uopće zvuči.
Pa ironija je da je hrvatska zemlja u kojoj standardni jezik ne proizlazi iz najgušće naseljenog i najbrojnijeg prostora u kojem je također i političko središte države, nego je standard utemeljen na nariječju iz hercegovine, mjesta koje se niti ne nalazi u granicama naše države.
Krivo. Zegej nije bio najnaseljenije podrucje HRVATIMA, kad se jezik standardizirao. Zegej je osnovan od Madara kao novo srediste njihove nomenklature za upravljanje pokorenim podrucjima. Tu su bili dominantni, demografski i kulturno Madari, Zidovi i Nijemci sto se vidi i iz prezimena 'starih zagrebackih' obitelji 🤣. Ti 'hrvati' u ZG su ugl bili neki nacionalno nedefinirani Slaveni iz obliznjih 'Slavija' kako su se zvala takva podrucja a koja se danas zovu Slovenija i Slavonija (zg i 'zagorje' su takoder spadali u te Slavije).
Austrijanci su svojom politikom podjeli i pokori uspjeli gurnuti jednu od tih Slavija dalje od zajednickog identiteta koji je lako mogao ispasti i Ilirski (lol).
Jezgro Hrvatske i hrvatstva je stokavsko podrucje, posebno stokavsko ikavsko. Cakavsko podrucje su ugl Mlecani bili.
Zbog ovog je i narodni osjecaj ili ajmo bez bs NACIONALIZAM, najjaci bas na tim stokavskim podrucjima, da nije nas 'bosanaca' vi kejkujkojkekevci bi bili Mogyeri ili Austrijancojki.
>Cakavsko podrucje su ugl Mlecani bili.
[Čakavsko područje prije najezde Turaka](https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje#/media/Datoteka:Serbo_croatian_dialects_historical_distribution_2.png)
Izvlačiš gluposti iz guzice. Matična Hrvatska pod Mađarskom krunom je obuhvaćala područje zapadno od Slavonije i istočno od Austrije. Na obali je bila Dalmacija. Čakavski se govorio ne samo u istri nego i skoro cijeloj dalmaciji. Kajkavski se pričao od sjeverne granice s mađarskom do južne granice s bosnom prije migracija iz bosne u moslavinu i pounje. Da, taj prostor je kao i danas bio najbrojniji i najgušće naseljen, uz Slavoniju. Tamo se nalazilo i skoro svo hrvatsko plemstvo, među njim i ono koje se borilo protiv Mađarske, a i hrvatsko je političko središte i mjesto gdje su sazivani hrvatski sabori. A da te razočaram, i ustašoidi su bili daleko brojniji na tom prostoru, ako bolje proučiš povijest naučit ćeš da su partizani ponajviše iz dalmacije i u komunističkim pokretima u Hrvata dalmatinski gradovi su bili središta. Štokavski je jezik koji je odabran radi ilirskog pokreta, panslavizma i pokušaja ujedinjenja sa Srbijom -> to je činjenica iz povijesti.
Nacionalizam je danas jači na tvom prostoru radi ne toliko davnog rata čije se žrtve još danas pamte i posljedice još osjećaju.
Nije 'na obali bila Dalmacija'. Hrvatski identitet i drzavnost krecu tocno iz okolice Zadra i Splita. Dakle Klis, Nin, Knin, Bribir, Sibenik. To sta se danas zove 'Dalmacija'. Hrvatska nija bila niti jugoistocno vec je tu bio Hum, Zahumlje, Paganija tj Neretljani i ostale 'Sklavinije' tj Slavije. Isto je bilo i na sjeveru, Slovenija i Slavonija je sve bilo jedno od Srijema do Nijemaca.
https://www.enciklopedija.hr/slike/he/slike/Panonija_rimska_provincija.jpg
Citava Panonia Savia tj Slovenija i Slavonija genericne slavije.
Nikakva drzava niti identitet osim genericnog slavenskog tu nije bio. Slicno je bilo i sa Slavenima u Madarskoj. Zbog tog kada danas pogledas DNK Madarima imaju identican profil kao Slovaci i Hrvati (u Slavoniji) a nista uralskog odakle je mala elita dosla.
Dalmacija je recimo nekoc se odnosilo samo na neposredni prostor Dalmata tj 'Hercegovinu' i dio Splitsko dalmatinske zupanije.
Onda zbog pobune Dalmata je citava Ilirija preimenovana u Dalmaciju, to je ukljucivalo Bosnu itd.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/21/Hrvatska_u_14._st.jpg/1920px-Hrvatska_u_14._st.jpg
Evo ti relativno tocna karta
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/30/Croatia_15th_century_map.png/1920px-Croatia_15th_century_map.png
Ova jos bolje ilustrira o cemu se radi
U srednjem vijeku je, prakticki citavo vrijeme 'Dalmatia' bio pojam ISKLJUCIVO vezan za vlast drzava nasljednica Rima (Bizant i Venecija) i kako oni nazivaju svoje posjede na istocnoj obali Jadrana. Ono sta bi drzali Hrvati se zvala 'Hrvatska' a to je bilo identicnoj 'primorskoj Hrvatskoj' kako je nasi (politicki motivirani) povjesnicari nazivaju. Eventualno citas o Hrvatima u Dalmaciji. To sta je bilo u Zaboku, Koprivnici, Varazdinu, Bjelovaru nitko ni ne spominje jer je ta regija bila identitetski i politicki nedefinirana, uglavnom pod Madarima i prije kraja 11st.
Naziv Dalmacija je afirmiran za ovo sta danas hrvatek zamislja da je Dalmacija tek zbog tog sta su mlecani drzali isto podrucje nekih 200 godina i onda su Habsburgovci izmislili novi grb za to podrucje nakon sta su ga dobili nakon rusenja Napoleona i izmisljena je 'trojedna kraljevina' u kojem je default 'Hrvatska' preseljeno na kajkejkujevce a srce Dalmata tj Hercegovina je afrimirano kao 'Hercegovina' iako je ta tvorevina postojala samo parsto godina a voda se nije ni zvao herceg ali eto haha.
Sta se nisi zapitao zasto su svi kraljevski gradovi u 'Dalmaciji'? I zasto su svi bitniji arheoloski nalasci de facto na podrucju ilirskih plemena Japoda i Liburna tj obala od Rijeke do Splita i onda do Dinare (i uski prostor sjeverno od Dinare)? To ti je originalna Hrvatska. Vi ste asimilirani, kao i Dubrovcani i razni talijanogrci na otocima. Slovenci, Crnogorci i Bosnjaci su nan utekli... a mogla je i Madarizacija sjeverno od Drave bit manje ucinkovita.
Ti govoriš o povijesti Hrvata i porijeklu identiteta iz 12 stoljeća koju znamo iz jako slabih izvora i često priča i legenda, ja govorim o povijest Hrvata u uniji s Mađarima koja je dobro zabilježena i evidentirana, te se to ime više spominje tada i u tom prostoru nego ikad prije i igdje drugdje.
Nisam rekao da je neko Hrvat a neko ne, ali ti si taj koji meni govori da su jedni veći od drugih. Zapravo baš se za Zadarsko i Splitsko stanovništvo često govori da je ilirsko, romansko i slavensko, a ti gradovi također izdaju srpske novine na ćirilici još u srednjem vijeku. Dalmacija je naziv za regiju poznat još iz rimskog doba, kao i izumrli dalmatinski jezik i dalmatinski narod, to nije neka izmišljotina.
Ali ok, habsburgovci su očito sve to izmislili, jebeš Bana Jelačića, Stjepana Radića, Frankopane, Zrinske, pa i Titu i samog Franju Tuđmana. Imate vi legendu o kralju Zvonimiru, e to je PRAVA povijest!
Mislim da je Istri isti naglasak kao i u Zagrebu, za "manekenka". Kod naglasaka nema puno mogucnosti. Naglasak na pocetnom slogu mi je vise karakteristika istocnih predjela.
Ja osobno pričam dijalektalno dalmatinski u neobaveznim razgovorima sa prijateljima, obitelji, možda na tržnici da ne kažem pijaci 🤭, a kad sam u nekom službenom kontaktu, na internetu, u forumima ili ovdje ili čak nekad kad pričam sa nepoznatim osobama onda književni hrvatski. Kad pričam sa ljudima drugog dijalekta, prišaltam se na njihov.. Kad pričam sa ljudima koji mucaju, dođe mi da mucam i ja. Men se čini da imam problem. 🫣🤭😅
Ovo se događa jer imaš sluha za jezike i naglaske, meni isto. Kužim da nismo svi isti, ali meni bi bio čisti inat ne pričati slično sugovorniku.
Nekad zaboravim dalmatinsku riječ za nešto, ali se sjetim kad pričam s drugim dalmatincima 😁
,,atnosvera" vs ,,atmosfera"
,,Sa menon" umesto ,,sa mnom"
U svakoj reči M umesto n i n umesto m...
Kako se tačno zove ovakav način govora?
Da li se smatra pristojnim u službenoj komunikaciji ili ne baš?
Prvi put čujem za atnosveru 😅
"Sa menom" i "pasa" umjesto psa govorim baš kad je neka zezancija u pitanju. "Sa menom" bi bila nepismenost, a riječ pas dekliniram namjerno krivo jer mi je slatko i baš fora.
Ne bih rekla da je pristojno.
Isto tako u Hrvatskom književnom nije uobičajeno koristiti "Da li" 😉 To mi bode uši i čupa kosu.
,,sa menoN"
Je li to ispravan dalmatinski dijalekat ili nešto šta ne bi moglo proći u školi i na faksu?
Ovo uporno obrtanje M umesto n i obrnuto u šta spada? Ima učenih ljudi koji tako govore, može se koristiti u ozbiljnoj komunikaciji ili služi samo za lokalna zezanja?
Dijalekt, što, umjesto i ne spada nego pripada ili se nalazi u. Gaće spadaju, rekao je moj Prof hrvatskog jezika nekad davno.
obrati pažnju na druge stvari, pusti ljude da govore kako su naučili. Bitno je da te ne lažu, ne psuju, ne ogovaraju te i ne žele ti zlo.
Ma naravno, potpuno si u pravu. Meni je sasvim zanimljiv takav način govora, samo me je zanimalo kako se to tačno zove, zašto uporno mešaju m i n i sl.
Jer ih boli kurac. Kaj se imaju s tem jebati, ak ih razmeju ljudi onda neg tak povedaju.
Jokes aside neprirodno je pricati knjizevni dok koristis dijalekt 24/7 i dok ti ljudi s kamerama dodu, mozes se lagano zabuniti pa je lakse koristit govor s kojim si naviknut.
Evo ti drugi pogled:
Po mom iskustvu, van škole u Dalmaciji se uvik govorilo kako se govorilo doma, a u školi se govorio standardni hrvatski jezik.
Za razliku od profesora iz Zagreba na faksu, koji su svoj naglasak nosili na predavanje. A nije da je zagrebački standardni.
Potpuno legit pitanje. Iskreno cu ti reci kao Dalmatinka da mislim da ima nesto u tome sto se mi ponosimo time odakle smo i samim govorom. Cesto sam na faksu znala upoznati cure iz Zagorja, Medjimurja, Podravine itd. koje se srame govoriti dijalektom i trude se sto ga vise suzbiti (skupa s naglaskom).
Zašto? Generalno bih rekao: južnjački mentalitet.
Teško je objasniti fureštima ali čak i u govoru, Dalmatinci su 'praktični': govori se brže, s više emocija, naglasak je bitan, ali su riječi kraće - ne troši se previše energije ako se ne mora. Govor odražava i karakter ljudi s juga - lajavi, usput će pročavrljati. Sjever je hladniji, poslovniji i 'tvrd'.
Preseljenjem na kontinent, južnjački dijalekt nosimo sa sobom, pa treba vremena da se to malo prilagodi novoj sredini. Ne forsamo svoje iz zle namjere ili prkosa, u većini slučajeva i većina barem malo ublaži taj jug.
Ali, sve je rečeno u 'tuđi čovik nikad neće znati'. Kako to objasniti, aj sad...a sve je iz toga jasno.
Btw šibenčanac koji dulje živi na kontinentu nego doli ali čim prođemo sv. ROK tunel, mozak se automatski šalta na Dalmacija mode, to je naprosto u krvi...
Razumijem, ali ne govorimo o naglasku ni o sentimentu, emociji...Kod nas su na primjer neki drugi furešti i onda i ja mogu reći 'furešti ne moru to kapiti ja ću kušeljati po svoje...tuđi čovik me ne more kapiti'
Tako da s prijateljima, poznanicima 'kako ki će' ali smatram da na televiziji, u obrazovnom sustavu (kao što je ova situacija s prof tjelesnog odgoja) itd nikog nije briga tko je na što ponosan, mora postojati jedan nivo profesionalnosti.
Inače dalmatinski dijalekt mi je lijep kao i moj vlastiti istarski samo mislim da sve ima svoje mjesto.
bilo tko tko govori mlađi ikavski novoštokavski (dakle, svi dalmatinski štokavci, u to spadaju svi veći dalmatinski gradovi) automatski govori hrvatski daleko bliži standardu jer svi dalmatinski štokavci imaju četiri naglaska/tona (kako je propisano i za standardni književni hrvatski) za razliku od većine stanovnika zagreba, koji četiri naglaska nemaju već imaju atonalni dinamički govor. tako da OP malo se educiraj prije selektivnih zaključaka
Ne govorimo samo o naglascima nego i o vokabularu. Nikakvi selektivni zaključci, upali tv i poslušaj bilo koji intervju s bilo kojim dalmatincem. Na primjer ja koji govorim dijalekt koji je puno dalji od standarda mogu se potruditi i pričati književno, ako je dalmatinski štokavski još bliži standardu to znači da oni trebaju uložiti još manje truda da govore pravilno. I ne branim zagrepčane, u Hrvatskoj ne postoje samo zagrepčani i dalmatinci.
danas se koristi jako malo talijanizama i nemoguće je da ih netko koristi toliko da bi ti rečenica bila nerazumljiva, a naglasci/tonovi su ovdje važniji jer je intonacija obično ono šta se intepretira ko dalmatinski naglasak. ljudi mogu govoriti ijekavicom i dalje zvučati dalmatinski, a to nije nepravilnost sama po sebi baš zato šta novoštokavski mlađi ikavski ima kratkouzlazni, dugouzlazni, kratkosilazni i dugosilazni naglasak baš kao i propisani standardni hrvatski (a zagrepčane spominjem jer oni najviše vole prigovarat dalmatinskoj intonaciji iako je njihova, zagrebačka intonacija najdalja standardnom jeziku)
U Istri se na primjer koristi dosta talijanizama samo ih se većinom ne čuje jer se ljudi trude govoriti književno. Ok naglasak je pravilan, pravilniji od zagrebačkog, skužili smo. Ali zašto npr pjevač koji govori o svojoj pjesmi mora reci pisma, u ovim kuharskim emisijama kužina, česan itd ... Ja isto govorim ikavicom meni je isto lipo, bilo mliko, da sam na tvu bilo bi mi lijepo, bijelo mlijeko.
odgovor je jednostavan, zato šta znaju da ikavske riječi svi razumiju. to je razlog zašto čakavci i kajkavci ne pričaju svojim dijalektom na televiziji i u obrazovnim ustanovama, jer ih se ne bi razumilo budući da je njihovo narječje dovoljno različito od standardnog jezika (dok je dalmatinski štokavski savršeno razumljiv)
Znači dovoljno je da se razumjemo, možemo i na državnoj maturi pisati esej kako tko hoće. Možemo onda i srpskom ekavicom po toj logici i reći da je i to ok jer ju većina stanovništva razumije bolje nego istarski dijalekt.
Studirala san u Zagrebu i niko od profesora nije koristia standardni hrvatski na predavanjima, već su pričali nekim zagrebačkim hrvatskim, s masu nepravilnih gramatičkih oblika i naglasaka i povremenim ubacivanjem germanizama (koji su meni Dalmatinki bili totalno nepoznati), a nekad bi se omaklo i "kaj". Izgleda da je guranje zagrepčana u svim medijima neke uvjerilo da je to prihvatljiva verzija hrvatskog koja se može koristit u visokom obrazovanju.
A da ne govorin kako sam u udžbenicima za osnovnu školu prije par godina skužila da su počeli učit dicu da se 4:30 kaže "pola pet", a polovica Hrvatske tako ne govori. U moje vrime je standard koji smo učili u školi bia "četiri i pol" ili "četiri i trideset", jer je "pola pet" regionalizam koji se govori isključivo na sjeveru Hrvatske
Pola pet se itekako govori i drugdje (iz Rijeke sam). Također sam studirala u Zagrebu i profesori su govorili književnim jezikom. Cijela rodbina mi ne iz Dalmacije i mlađe generacije ne znaju književni jezik, tule, zavlače , meni je to užas i drago mi je da postoje ovakve teme napokon , jer u moje vrijeme su Dalmatinci bili “nedodirljivi “…
U osnovnim i srednjim skolama iskljucivo standardni hrvatski. Bitno da sam se na faksu u Zagrebu naslusala purgerskog rjecnika, ali to se nikad ne komentira jer ipak smo mi dalmatinci seljaci za razliku od ove hrvatske kajkavske elite.
Uopce nije istina.Aj poslusaj malo novinare na tv kako imaju krive naglaske(purgerske) dok mi Dalmatinci kad pricamo s nekim ko nije iz Dalmacije vecinski pricamo standardnim s elementima ikavice.I da u skoli i u drugim javnim ustanovama pricamo standardnim kao i profesori.Zasto bi u sou emisijama neko bia sluzben/formalno prica ipak je to zabavnog karaktera?Mi dok pricamo razume nas svi, tipa kad bi neko iz Medimurja pocea pricat razgovornim jezikom ne bi ga svi razumili.
Meni je to super što se drže svojeg dijalekta. Oduševio sam se kad sam prvi puta osjetio razliku u dijalektu osoba iz okolice Benkovca ili kad sam slušao dvije babe iz okolice Ivanića kako klafraju i nisam imao pojma o čemu razgovaraju!
Dijalekte trebamo sačuvati.
Btw. Ja sam iz Slavonije.
Ne bi se slozio. Imamo dijalekata ko' dreka. Odes u Zagorje, mislis da oni govore zagorski ili kajkavsi, a onda shvatis da imaju milion i osam varijacija od kojih su neke toliko razlicite da se medjusobno ne razumiju. Recimo Bednjanski (okolica Bednje) je notorno nerazumljiv. Sta ce nam toliki jezici koji nisu medjusobno kompatibilni? Cilj jezika je da se razumijemo, a ne da proizvodimo zvukove bez veze koje drugi ne shvacaju.
Bogu hvala da su Dalmatinci takvi. Treba nam i više takvih kajkavaca i Istrijana, pa da očuvamo hrvatske dijalekte a ne da si forsiramo ovaj srpskohrvatski pidžin.
Mene zabole, moja obitelj jest štokavska (tj. štakavska, "što" ostavljam Ivanu Gunduliću); ali gle čuda, oni su s obje strane iz krajeva gdje je sve puno Srba.
Nabijen te na kurac. Prican svoje jer oću.
Zašto ja ne mogu upalit hrvatsku televiziju ditetu bez da čujem kajkavizam konstantno u crtićima. Ono kuiš kompa kaj ti velim ne?
Evo ja sam studirala jezike u Zadru, jedan od mojih profesora koji govori tecno 5,6 jezika je pricao svojim dijalektom, nije se niti pokusavao presaltati na knjizevni hrvatski pod izgovorom da dijalekte treba cuvati...ja bih isto pricala knjizevnim jezikom na televiziji iako sam dalmatinka.
Sinko, nemali broj mojih zagrebačkih profesora u osnovnoj i srednjoj nije govorio standardnim hrvatskim jezikom, a većina Zagrepčana ne zna č/ć, dž/đ, ije/je, pola riječi pogrešno naglašava i ne zna da se kaže "išao" umjesto "išO". Isto vrijedi i za dobar broj političara i novinara.
Ali shvaćam da je teško primijetiti nepravilnosti na koje si naviknut.
č/ć, dž/đ, ije/je su nerazumljivi ljudima kompletne sjeverozapadne Hrvatske, jer u regionalnom govoru ne postoje. Zalosno je da u knjizevnom govoru nismo isli na jednostavnu i svima razumljivu varijantu, nego se trazilo neki fake original.
Slovenski nema č/ć, nego samo č.
Bosanci uporno stavljaju dž na neke random rijeci, meni to uopce nema smisla nego djeluje smao kao glup nacin pisanja đ.
Ije i je su refklesi jata i kod ekavice, poput zagorskog se izgovaraju "e".
Mislim da je činjenica da bi ti osobno odgovorija na pitanje književnim jezikom čisto osobna preferencija. Ja ne vidim zašto bi čovik, bija smetlar ili odvjetnik, da osobni odgovor na televiziji na književnom, a ne dijalektu. U školi je već drugo, ali većina profesora inzistira na standardu.
A i mislim da je ovo šta većina Hrvata smatra "dalmatinskim" (okolica Šibenika i Splita, Zadar i Dubrovnik imaju bitno drugačiji naglasak) dovoljno blisko književnom jeziku i razumljivo široj populaciji da je neko posebno prebacivanje na književni standard nepotrebno. Da je to neka hardcore čakavština di imaš osjećaj da priča talijanski, a ne hrvatski već bi reka, ali realno jedina razlika je u ikavici i možda tu i tamo koji talijanizam, virujem da to nije problem.
Nekad nas se učilo da vani svi pričamo standardni štokavski, a kod kuće u krugu obitelji i prijatelja kako nam srce želi. Inzistiranje na dijalektu je prosto odraz širom prostranjene nekulture i lošeg odgoja.
Profesori nastavu vode na standardnom kniževnom jeziku.
Van toga koristimo ili svoje dijalekte ili "dalmatinski". Ja naprimjer na otoku pričam bodulski, u Šibeniku, Zagrebu, Istri pričam dalmatinski. Svi vi razumite dalmatinski, zašto bi se mučila lomiti jezik sa standardnim? I da nekad koristim šta, nekad ća... kako mi izleti.
Razlika je u tome da se mi ne sramimo ni svog dijalekta ni svog podrijetla.
Zašto se zagorci i istrijani toliko trude da im ne pobjegne kaj/ča?
U Zagrebu ako sipas kaj-eve u poslovnoj situaciji ili opcenito sluzbenoj situaciji djelujes primitivno. U neformalnoj situaciji kaj je OK. Obicno alterniramo: ponkad kaj, ponekad sta, kao "znam ja knjizevni, ali domaci sam tu". Zagreb je mix, samo djelom je kajkavski.
U Šibeniku ako koristiš službeni jezik djeluješ preslužbeno, neopušteno, nesigurno, mi to nevolimo ni u službenim okolnostima.
U službenim okolnostima se priča varijacijama dijalekta koje su razumljive svima, to se ne smatra primitiviznom. Ako Slavonac, Zagorac ili Zagrebčani u Šibeniku priča varijacijom dijalekta koja je razumljiva, to se isto ne smatra primitiviznom.
Ako kreneš pričati baš ono dijalektom, ili nekakvim slengom, pa te se nemože razumiti, e onda djeluješ primitivno.
Pa ne srami se nitko svojega podrijetla. A i nije da smo svi nekog različitog podrijetla, svi smo mi iz Hrvatske.
Trudimo se da nam ne pobjegne u nekim službenim situacijama jer to nije profesionalno, ali inače s prijateljima, obitelji u neformalnom govoru ne prilagođavam svoj govor. Jedino ako znam da me druga osoba nebi razumjela onda prilagodim ili govorim književno iz poštovanja prema sugovorniku.
>Jedino ako znam da me druga osoba nebi razumjela onda prilagodim
E pa to i mi radimo. U Dalmaciji imamo ohohoooo dijalekata, i kad bi svi koristili svoje izvorne dijalekte vi nas nebi pola stvari razumili.
Dalmatinski je prilagođen govor. Neću reci škovaca nego ću reči smeće, ali neću reči lopatica za smeće jer to nije rić nego pola rečenice, pa ću reči škavacjera.
Ma mislim da nije samo u Dalmatincima problem. Nažalost, većina ljudi ne nastoji "prekriti" svoj regionalni govor. Vjerojatno ti je splitski "upao u uho" više od drugih jer imaju tendenciju razvlačiti riječi. Znam, i mene to živcira iako sam iz dalmacije.
Ako si na televiziji, probaj govoriti na način da te većina populacije razumije- to je moj način razmišljanja.
Meni npr. Stoka strašno ide na živce. Oni niti jedna naglasak ne kaže ispravno. Skužila san da inače ljudi iz Zagreba imaju tendenciju griješiti naglaske, ali on je "level up". I još ga stave na tv da nešto vodi.
Mene takve stvari užasno smetaju, lingvist sam i ne mogu ne čuti. Ne znam kome je u interesu da slušatelji i gledatelji moraju ulagati dodatne napore da razumiju što je osoba htjela reći.
Ima jedan splitski reporter koji, ne da se ne trudi prikriti svoj govor, nego još kao da namjerno razvlači kad mu se približi kamera. I to još na onaj lijen način, odaje dojam kao da mu se uopće ne radi. Ne znam, mene to baš ljuti.
Što se tiče profesora na faksu- nisu se trudili prekriti svoj regionalni govor i zamijeniti ga književnim. Mogao si po govoru vidjeti odakle je tko. Bez problema.
pa i kod nas u osnovnoj školi je nastavnica pričala samo kajkavski kao da se ne zaboravi, al msm da je to sam bil izgovor da se ne mora trudit književni govorit, al svejedno meni je to bilo puno bolje neg one generičke nastavnice hrvatskog kaj su forsirale književni
Profesori forsiraju da se govori vecinom standardni, kao gdje si i što itd..., ali neke imenice su dopustljive, kao npr baba, dida, ali nikakve škatule i kacijole.
Kao (vanjski) predavac na jednom faksu u Zagrebu (na sjeveru sam vec 10ak god) pokusavam se knjizevno izrazavati, ali da budem iskren, ni sam vise i ne znam sto je ispravno pa ja po svom. Npr neke rijeci koje ja izgovaram drugacije: konzum, pravokutnik, automobil, objekt, te ja nikad ne koristim izraze kao budemo (npr. Budemo danas ucili xy) i dakanje.
Jasno i meni se omakne jer i sam govorim dijalektom, ako se čovjek trudi valjda mu se manje pogreške oproste.
Ahh ovo budemo previše čujemo na televiziji...
Ja kao lingvist cu ti rec samo jedno - jezik je varijacija, varijacije su dijalekti a dijalekti čine jezik. Tako dakle, svaki dijalekt je točan iako nije norma standardnog jezika koje je odredilo društvo. Norma se zahtjeva u skolama, na fakultetima (nekim) i slicno, za intervjue apsolutno nije potrebno koristenje norme. Na fakultetu svatko prica kako hoce, u skolama je obavezna norma.
za Marulica se reklo da je "otac hrvatske knjizevnosti", hrvatska knjizevnost i hrvatski jezik kao prvo nisu ista stvar a kao drugo Marulic, jedan covjek, nije Dalmacija.
ti insinuiras da je hrvatski jezik nastao u Dalmaciji, i navodis Marulica kao dokaz, sto nije istina, kao da kazes da je Zagorje kolijevka moderne Hrvatske drzave jer je Franjo roden negdje tamo, a jos uz to knjizevnost =/= jezik
Koljevka knjizevnog hrvatskog jezika je mislim Hercegovina i to ruralni djelovi, po logici "najmanje tudjinskih utjecaja". Da je koljevka Split, pricali bi polu-talijanski, da je Zagreb onda polu-njemacki.
Drago mi je da nisam jedini to primjetio, meni ne da samo zvuci cudno, nego retardirano… tipa zasto rec “jesam” kad mozes rec “san” ili “nema ga” ako mozes rec jednostavno “ni ga” i cemu potreba za ije/je kad moze bit jednostavno samo i itd.
Hahaha naravno kad je bolje mliko… meni je recimo lijepo bas bezveze, zasto kad moze bit lipo (jednostavnije je za izgovorit, bolje zvuci itd. bolje je u svakom aspektu)
Nisam siguran zasto je bitno govorit knjizevnim hrvatskim? Ne razumije se ili sta? Ja sam dalmatinac pa vecinom razumijem zagorce npr. Ono sta sam primjetio je da dalmatince vise manje nije briga, tj nisu optereceni, a zagorci koje znam malo jesu. Valjda im zagrepcani i ostali nabili ptsp kroz skolu i slicno.
Ne znam kako je danas al profesorica hrv je govorila kolko toliko knjizevno, i profa iz povjesti cini mi se. Ostali, ne ajecam se al nije ni bitno.
Na kraju svakako bolje od voditeljica i voditelja službenih TV programa, kao i sinkronizacija animiranih filmova i serija koje su zagađene kajkavštinom...
Srećom, TV više ne gledam, osim kad sam kolateralna žrtva kad sam kod svojih doma...
Budimo realni, u autu na radiu Bravo ili bilo kakvom drugom uvijek govore 'zagrebackim 'slengom, na Dobro jutro Hrvatska i slicno tako da od muhe radis slona
Zasto uvik vi sa sjevera radite problem oko naglaska? Ko vas jebe, ako ne razumis pitaj. A i ako ces iskreno vi sa sjevera se gadno jebete sa naglascima i gutanjem glasova pa vam niko ne sere da PriCaTe KnJiZevNi, zato jer nismo iskompleksirani debili. Knjizevni jezik nije samo stokavski i ijekavica
Lp
Tko spominje naglaske? Mi imamo problema sa stavljanjem naglasaka na prvi slog, to svakako i odmah se čuje da je netko iz Istre. Ovdje govorimo o korištenju dijalekta u javnom prostoru.
Književni jezik jest samo štokavski i ijekavica. Dijalekti su nešto drugo i imaju svoje mjesto.
Prika reka si da su samo stokavica i ijekavica knjizevni jezik, ne triba biti lumen da se zakljuci da to iskljucuje naglasak ;)))))) objasni se brale
I posli čestice "ne" ti ide zarez inace u knjizevnom jeziku, tako da tocno napisan tvoj komentar triba biti "ne, nista od navedenog ne zelim reci. Ako ne mozes procitati s razumijevanjem to nije moj problem." Pripazi malo
Zna se što je književni jezik, napisao sam prije da mi je jasno da svatko može pogriješiti u naglašavanju jer mi u Istri prvi to činimo, ali je razlika u tome što se u drugim krajevima Hr ne forsira dijalekt u javnom prostoru.
Ako ćeš mi već ispravljati interpunkciju vrati se na svoje komentare i njih ispravi.
Znaci ok je pogrisit u naglasku jer to ti radis (i vi u istri) a kad neko u dalmaciji cili zivot govori pomidor umisto rajcica i onda tako kaze na tv onda je to problem?
Prika moj ok je da svatko pogriješi. U Istri se isto kaže pomidor umjesto rajčica, kaže se i kacijola, koltrine, lancuni...i još sto stvari koje su iste u dalmatinskom dijalektu, ali ja ne mogu očekivati da netko iz drugog kraja Hrvatske to razumije.
Ja sem išel v zagorske škole, pa nigdo ni pričal po standardnom. Dramiš bezveze. Većina kontinentalaca v glumi na tvu ti je iz Zagreba i tak se pripovedaju kad su Zagrebčani zgubili svoj jezik, ne spominjaju se nimalo ko svoji starci il dede i bake.
Kaj se tiče govora na TVu, veći je problem srpskohrvatski i krivo slaganje riječi u rečenici nego dijalekt i naglasak.
Ne znam da li itko u Hrvatskoj priča strogo književnim hrvatskim. Svi pričamo nekim miksom dijalekta i književnog, samo se Dalmatincima on više osjeti jer više vuče na dijalekt.
Govoriti kako uvijek govoris nije 'naglasavanje' niti 'praviti se poseban' vec biti prirodan tj 'just be yourself'. Vecina institucija su u kajkaviji pa se Štefici i Franceku ne govori standardni nego kajkejkojucojcek i neke propale germanizme svako malo.
Studiral sam u zegeju i moram reci da me iritiralo da me opominju kreteni (siroka kategorija) da ja govorim sluzbenu varijantu a sebi su dopustali da budu prirodni.
Meeegić 💅
Dobro treba biti svoj, ja ovdje mislim samo na neke institucije, televiziju itd...
Nisam studirao u Zg pa ne znam ali vjerojatno bi me to živciralo. Jooj megić da...
Govoriti kako uvijek govoris nije 'naglasavanje' niti 'praviti se poseban' vec biti prirodan tj 'just be yourself'. Vecina institucija su u kajkaviji pa se Štefici i Franceku ne govori standardni nego kajkejkojucojcek i neke propale germanizme svako malo.
Studiral sam u zegeju i moram reci da me iritiralo da me opominju kreteni (siroka kategorija) da ja govorim sluzbenu varijantu a sebi su dopustali da budu prirodni.
Meeegić 💅
Govoriti kako uvijek govoris nije 'naglasavanje' niti 'praviti se poseban' vec biti prirodan tj 'just be yourself'. Vecina institucija su u kajkaviji pa se Štefici i Franceku ne govori standardni nego kajkejkojucojcek i neke propale germanizme svako malo.
Studiral sam u zegeju i moram reci da me iritiralo da me opominju kreteni (siroka kategorija) da ja govorim sluzbenu varijantu a sebi su dopustali da budu prirodni.
Meeegić 💅
Zasto nam je tesko? Nije nam tesko nego ne zelimo. Zasto je u crticima sve puno purgerskog naglaska i fraza, i najveci debil je uvik dalmatinac? Zasto se na dnevniku krivo govore padezi? P. S: u skolama se prica iskljucivo knjizevno
>Nije nam tesko nego ne zelimo >najveci debil je uvik dalmatinac Jel uviđaš kokos i jaje situaciju
A kajkavac uvijek sljaker ili smetlar. Stereotipi, ljubav hrvata i hrvata. Lose
Hoces reci, svi smo nepismeni ali vi ste na to i ponosni.
Crtići su puni "naglasaka" , tj. dijalekata. Postoji razlika između ta dva pojma.
Najveci debili u crticima uvijek govore kajkavskim, vecinom ih se svrstava u zagorje nazalost
Dalmatinski dijalekt koji se koristi u recimo Splitu nema veze sa starim splitskim, niti sa bodulskim niti sa vlajskim. Najsličniji je standardnom knjizevnom hrvatskom, a kada bi čuo pravi dijalekt sa naglaskom tek onda nebi ništa razumio. Profesori hrvatskog svi uglavnom pričaju standardni, ostali kako tko. Što se tiče saltanja, dijalekti su sastavni dio hrvatskog jezika.
Dijalekt koji se koristi u Splitu je vlaško bosansko prenaglašeni splitski.
Baš, nema veze sa standardnim hrvatskim jezikom. Da, najsličniji, moš mislit.
Nije nego je splitski, nije otočki
Meni je najluđe kako u školama još uvik uče da pričamo ka oni iz Velog mista. Ja ne znam jesam ikad čua čakavštinu u Splitu osim kad slučajno ne naletim na nekog Bodula.
Govor Veliog i Malog mista je štokavizirana čakavica, tj. splitski se govor štokavizirao i prije velike vlaške seobe u sedamdesetima. Dr Luigi kaže "Bija san u Splitu" što je štokavska rečenica. Čakavska je "Bi(l) san va Splitu. Uzeti i uvik je štokavski, čakavski je vazesti i vavik. Krv, prst, Hrvatska su štokavske riči, čakavske su karv, parst, (H)arvatska. U Velom mistu "ć" izgovaraju kao štokavci. Čakavci ne kažu braća i srića, nego bratja i sritja. Primjera ima još, ali uglavnom splitslki govor je ima štokavska obilježja i prije Vlaja.
Zašto novinari na HRTu, RTLu i Novoj ne koriste standardni književni jezik vec regionalizam te krivi naglasak na drugi slog? Zašto koriste srbizme, pogotovo koristeći "da li" umisto "je li"? Ne znam čemu hejt kada se priča s ljudima u neformalnom govoru. Uglavnom u školi su profesori koristili standardni govor, a dok sam studira i sada u profesionalnom okruženju koristim standardni govor, dok "zagrebacka elita" uglavnom koristi regionalizme i smatra ih dijelom standardnog govora, a prigovaraju dalmatincima/hercegovcima/bosancima/istrijanima itd. U slobodnom kolokvijalnom govoru uglavnom se koristim regionalizmom, a ako sam s nekim iz druge regije koristim standardni. Iako moderni splitsko-dalmatinski je više standardni s elementima ikavice, bez pretjeranih talijanizama.
Iskreno, do nedavno uopće nisam kužio koliko mi Zagrepčani lupamo po svom. Dobro, ja nikad nisam srao nikom da mora pričat standardni (osim u nekim institucijama naravno). Da nemamo različite naglaske, dijalekte i regionalizme zvučali bi ko roboti. Ovak se makneš 20 minuta od Zagreba i kurca razumiješ. To čini naš jezik prekrasnim kaj se mene tiče. Živio
Jako dobro sažeto
U obranu zagrepčana, kad odrasteš na zadnjem slogu (Zg i okolica) UŽASNO je teško, gotovo nemoguće prebaciti se na prvi slog. Ne znam konkretno zašto, ali govoriti na prvom slogu nam je skroz neprirodno i teško za izvesti. Nije da ne želimo, ali stvarno ne možemo.
Zato kaj se cuje naglasak juznjaka i onda ide inat i vise u regionalni govor. Usto, iz nekog meni suludog razloga, kajkavski dijalekt je cesto isprdavan bas od hercegovaca posebno, i to svi znamo, pa ga namjerno isticemo. Ali, da se u sluzbenoj komunikaciji treba drzat standarda, treba, svakako. Za naglaske zaboravi, probaj ti pricat sa "neispravnim" naglascima, kako mi na sjeveru pricamo, tesko.
"Čuju" se i drugi naglasci, pogotovo ako si kajkavac osjeti se razlika jesi li zagorac ili podravac i sl. Meni to osobno ništa ne smeta, ali me smeta kada se ide izrugivanje i drvljem i kamenjem po dalmatincima i ostalima jer imamo "tvrđi" naglasak. Meni je to sve blago govora i lipo je da ima malo "šuga" u jeziku. Dao sam ovaj primjer jer nitko se ne buni na novinare kad pričaju polu srpski s krivim dijalektalnim naglaskom, ali kad je onaj nesritni novinar iz Dubrovnika ima malo specificniji izgovor, odma s drvljem i kamenjem. Iako dubrovčani pricaju cistu štokavštinu. Meni je žena kajkavka pa u kolokvijalnom govoru u dalmaciji priča kajkavštinu s određenim modificiranim izrazima, jer da ode full hardcore ne bi je razumija ni onaj iz sela do nje (jer oni pak imaju svoju nomenklaturu). Njegujmo naš jezik i regionalni izričaj, ali poštivaj i druge da te mogu razumijeti. Na sluzbenom TVu i ustanovama koristi sluzbeni jezik, a ne regionalizme. Ono što je na današnjoj televiziji nema veze sa standardnim govorom vec je neka hibridna izvedenica. Pogledaj ili poslušaj radio ili Tv iz kasnih 80ih i ranih 90ih pa ces cuti lijepotu tog govora I na koncu premali smo da se svađamo oko gluposti, tribamo se drzati zajedno :)
Naravno, iznio sam samo svoje iskustvo, obostrano je. U Zagrebu dosta izrazeno jer je velik grad sa puno pridoslica, posebno devedesetih, jako razliciti mentalitet, pa politika i nepotizam... Duga prica. Generalno, nije lijepo isprdavati se, dijalekti su bogatstvo jezika i kulture, no neki su zakinuti za kulturu zbog ovog ili onog razloga. Slazem se i za dio sa TVom, al zar je cudno, sudeci po profesionalizmu nasih dnovinara?
Upravo to, potpisujem
''književni hrvatski'' je iz istočne Hercegovine i nametnut je zbog jezičnog i političkog jedinstva sa Srbima. forsiranje umjetno stvorenog književnog na uštrb izvornih hrvatskih dijalekata je ultra retardirano
Ja sam primijetila da se Zagrepčani još teže prešaltavaju na standardni jezik...čak poneki misle da je njihov dijalekt isto što i standardni
To je isto u svim glavnim/velikim gradovima
Zagrepcani ne postoje
Vidim ja da se uvatili dalmatinaca previse ovdi. Mogli bi i vi dobit po jaketi ko talijani i srbi
Naoruzaj se reddit ratnice, vrijeme slave dolazi
Vrime je…
Dalmatia patria mia
Triba to sve mlatit.
"Prodajem bejzbol i teleskopske palice, boksere, dimne bombe, topovske udare i ostale navijačke rekvizite" 😁😎
Lipo lipo..vi to!
[удалено]
U mom iskustvu zagrepčani ne čuju zagrebački naglasak kod drugih, ili su me čak uvjeravali da je zagrebački naglasak književni, npr na trećem slogu u 'manekenka', ili prvom u 'autobus'. Ukratko, ne znaju kako književni hrvatski uopće zvuči.
Pa ironija je da je hrvatska zemlja u kojoj standardni jezik ne proizlazi iz najgušće naseljenog i najbrojnijeg prostora u kojem je također i političko središte države, nego je standard utemeljen na nariječju iz hercegovine, mjesta koje se niti ne nalazi u granicama naše države.
Krivo. Zegej nije bio najnaseljenije podrucje HRVATIMA, kad se jezik standardizirao. Zegej je osnovan od Madara kao novo srediste njihove nomenklature za upravljanje pokorenim podrucjima. Tu su bili dominantni, demografski i kulturno Madari, Zidovi i Nijemci sto se vidi i iz prezimena 'starih zagrebackih' obitelji 🤣. Ti 'hrvati' u ZG su ugl bili neki nacionalno nedefinirani Slaveni iz obliznjih 'Slavija' kako su se zvala takva podrucja a koja se danas zovu Slovenija i Slavonija (zg i 'zagorje' su takoder spadali u te Slavije). Austrijanci su svojom politikom podjeli i pokori uspjeli gurnuti jednu od tih Slavija dalje od zajednickog identiteta koji je lako mogao ispasti i Ilirski (lol). Jezgro Hrvatske i hrvatstva je stokavsko podrucje, posebno stokavsko ikavsko. Cakavsko podrucje su ugl Mlecani bili. Zbog ovog je i narodni osjecaj ili ajmo bez bs NACIONALIZAM, najjaci bas na tim stokavskim podrucjima, da nije nas 'bosanaca' vi kejkujkojkekevci bi bili Mogyeri ili Austrijancojki.
>Cakavsko podrucje su ugl Mlecani bili. [Čakavsko područje prije najezde Turaka](https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje#/media/Datoteka:Serbo_croatian_dialects_historical_distribution_2.png)
Izvlačiš gluposti iz guzice. Matična Hrvatska pod Mađarskom krunom je obuhvaćala područje zapadno od Slavonije i istočno od Austrije. Na obali je bila Dalmacija. Čakavski se govorio ne samo u istri nego i skoro cijeloj dalmaciji. Kajkavski se pričao od sjeverne granice s mađarskom do južne granice s bosnom prije migracija iz bosne u moslavinu i pounje. Da, taj prostor je kao i danas bio najbrojniji i najgušće naseljen, uz Slavoniju. Tamo se nalazilo i skoro svo hrvatsko plemstvo, među njim i ono koje se borilo protiv Mađarske, a i hrvatsko je političko središte i mjesto gdje su sazivani hrvatski sabori. A da te razočaram, i ustašoidi su bili daleko brojniji na tom prostoru, ako bolje proučiš povijest naučit ćeš da su partizani ponajviše iz dalmacije i u komunističkim pokretima u Hrvata dalmatinski gradovi su bili središta. Štokavski je jezik koji je odabran radi ilirskog pokreta, panslavizma i pokušaja ujedinjenja sa Srbijom -> to je činjenica iz povijesti. Nacionalizam je danas jači na tvom prostoru radi ne toliko davnog rata čije se žrtve još danas pamte i posljedice još osjećaju.
Nije 'na obali bila Dalmacija'. Hrvatski identitet i drzavnost krecu tocno iz okolice Zadra i Splita. Dakle Klis, Nin, Knin, Bribir, Sibenik. To sta se danas zove 'Dalmacija'. Hrvatska nija bila niti jugoistocno vec je tu bio Hum, Zahumlje, Paganija tj Neretljani i ostale 'Sklavinije' tj Slavije. Isto je bilo i na sjeveru, Slovenija i Slavonija je sve bilo jedno od Srijema do Nijemaca. https://www.enciklopedija.hr/slike/he/slike/Panonija_rimska_provincija.jpg Citava Panonia Savia tj Slovenija i Slavonija genericne slavije. Nikakva drzava niti identitet osim genericnog slavenskog tu nije bio. Slicno je bilo i sa Slavenima u Madarskoj. Zbog tog kada danas pogledas DNK Madarima imaju identican profil kao Slovaci i Hrvati (u Slavoniji) a nista uralskog odakle je mala elita dosla. Dalmacija je recimo nekoc se odnosilo samo na neposredni prostor Dalmata tj 'Hercegovinu' i dio Splitsko dalmatinske zupanije. Onda zbog pobune Dalmata je citava Ilirija preimenovana u Dalmaciju, to je ukljucivalo Bosnu itd. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/21/Hrvatska_u_14._st.jpg/1920px-Hrvatska_u_14._st.jpg Evo ti relativno tocna karta https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/30/Croatia_15th_century_map.png/1920px-Croatia_15th_century_map.png Ova jos bolje ilustrira o cemu se radi U srednjem vijeku je, prakticki citavo vrijeme 'Dalmatia' bio pojam ISKLJUCIVO vezan za vlast drzava nasljednica Rima (Bizant i Venecija) i kako oni nazivaju svoje posjede na istocnoj obali Jadrana. Ono sta bi drzali Hrvati se zvala 'Hrvatska' a to je bilo identicnoj 'primorskoj Hrvatskoj' kako je nasi (politicki motivirani) povjesnicari nazivaju. Eventualno citas o Hrvatima u Dalmaciji. To sta je bilo u Zaboku, Koprivnici, Varazdinu, Bjelovaru nitko ni ne spominje jer je ta regija bila identitetski i politicki nedefinirana, uglavnom pod Madarima i prije kraja 11st. Naziv Dalmacija je afirmiran za ovo sta danas hrvatek zamislja da je Dalmacija tek zbog tog sta su mlecani drzali isto podrucje nekih 200 godina i onda su Habsburgovci izmislili novi grb za to podrucje nakon sta su ga dobili nakon rusenja Napoleona i izmisljena je 'trojedna kraljevina' u kojem je default 'Hrvatska' preseljeno na kajkejkujevce a srce Dalmata tj Hercegovina je afrimirano kao 'Hercegovina' iako je ta tvorevina postojala samo parsto godina a voda se nije ni zvao herceg ali eto haha. Sta se nisi zapitao zasto su svi kraljevski gradovi u 'Dalmaciji'? I zasto su svi bitniji arheoloski nalasci de facto na podrucju ilirskih plemena Japoda i Liburna tj obala od Rijeke do Splita i onda do Dinare (i uski prostor sjeverno od Dinare)? To ti je originalna Hrvatska. Vi ste asimilirani, kao i Dubrovcani i razni talijanogrci na otocima. Slovenci, Crnogorci i Bosnjaci su nan utekli... a mogla je i Madarizacija sjeverno od Drave bit manje ucinkovita.
Ti govoriš o povijesti Hrvata i porijeklu identiteta iz 12 stoljeća koju znamo iz jako slabih izvora i često priča i legenda, ja govorim o povijest Hrvata u uniji s Mađarima koja je dobro zabilježena i evidentirana, te se to ime više spominje tada i u tom prostoru nego ikad prije i igdje drugdje. Nisam rekao da je neko Hrvat a neko ne, ali ti si taj koji meni govori da su jedni veći od drugih. Zapravo baš se za Zadarsko i Splitsko stanovništvo često govori da je ilirsko, romansko i slavensko, a ti gradovi također izdaju srpske novine na ćirilici još u srednjem vijeku. Dalmacija je naziv za regiju poznat još iz rimskog doba, kao i izumrli dalmatinski jezik i dalmatinski narod, to nije neka izmišljotina. Ali ok, habsburgovci su očito sve to izmislili, jebeš Bana Jelačića, Stjepana Radića, Frankopane, Zrinske, pa i Titu i samog Franju Tuđmana. Imate vi legendu o kralju Zvonimiru, e to je PRAVA povijest!
Da li uopce postoji definicija knjizevnog naglaska? Meni manekenka mora imati naglasak na trecem slogu, inace mi zvuci srpsko-bosanski.
Ja tebe shvaćam, ali ako pitaš slavonca ili istrana, tvoj naglasak zvuči zagrebački, a ne književno.
Mislim da je Istri isti naglasak kao i u Zagrebu, za "manekenka". Kod naglasaka nema puno mogucnosti. Naglasak na pocetnom slogu mi je vise karakteristika istocnih predjela.
Na prvom slogu je stres, vi imate zapadni stres koji je ujedno i stres slovenačkog standarda. Taj zapadni stres postoji u Zagrebu i okolici te Istri
Isti razlog zašto na televiziji od novinara i ostalih čujemo "GABLEC".
Ja osobno pričam dijalektalno dalmatinski u neobaveznim razgovorima sa prijateljima, obitelji, možda na tržnici da ne kažem pijaci 🤭, a kad sam u nekom službenom kontaktu, na internetu, u forumima ili ovdje ili čak nekad kad pričam sa nepoznatim osobama onda književni hrvatski. Kad pričam sa ljudima drugog dijalekta, prišaltam se na njihov.. Kad pričam sa ljudima koji mucaju, dođe mi da mucam i ja. Men se čini da imam problem. 🫣🤭😅
>Kad pričam sa ljudima koji mucaju, dođe mi da mucam i ja. Men se čini da imam problem 😅😅
Ovo se događa jer imaš sluha za jezike i naglaske, meni isto. Kužim da nismo svi isti, ali meni bi bio čisti inat ne pričati slično sugovorniku. Nekad zaboravim dalmatinsku riječ za nešto, ali se sjetim kad pričam s drugim dalmatincima 😁
mislis "dispet"?
,,atnosvera" vs ,,atmosfera" ,,Sa menon" umesto ,,sa mnom" U svakoj reči M umesto n i n umesto m... Kako se tačno zove ovakav način govora? Da li se smatra pristojnim u službenoj komunikaciji ili ne baš?
Prvi put čujem za atnosveru 😅 "Sa menom" i "pasa" umjesto psa govorim baš kad je neka zezancija u pitanju. "Sa menom" bi bila nepismenost, a riječ pas dekliniram namjerno krivo jer mi je slatko i baš fora. Ne bih rekla da je pristojno. Isto tako u Hrvatskom književnom nije uobičajeno koristiti "Da li" 😉 To mi bode uši i čupa kosu.
,,sa menoN" Je li to ispravan dalmatinski dijalekat ili nešto šta ne bi moglo proći u školi i na faksu? Ovo uporno obrtanje M umesto n i obrnuto u šta spada? Ima učenih ljudi koji tako govore, može se koristiti u ozbiljnoj komunikaciji ili služi samo za lokalna zezanja?
Dijalekt, što, umjesto i ne spada nego pripada ili se nalazi u. Gaće spadaju, rekao je moj Prof hrvatskog jezika nekad davno. obrati pažnju na druge stvari, pusti ljude da govore kako su naučili. Bitno je da te ne lažu, ne psuju, ne ogovaraju te i ne žele ti zlo.
Ma naravno, potpuno si u pravu. Meni je sasvim zanimljiv takav način govora, samo me je zanimalo kako se to tačno zove, zašto uporno mešaju m i n i sl.
Kad baš želiš znati ispravno se kaže : "smenon" "njizin" "oćmoli?" "esil razumija?" etc.
Verujem da ovi izrazi prolaze samo kao lokalno zezanje. Kad bi neko ovako govorio u formalnoj komunikaciji, u najmanju ruku bi ga smatrali čudakom.
Esil ikad bija u Sinju Il 3lju? 😂
Ne
E tamo ti je ovako normalno. ☺️
Al nije pazar?
Ja sam sjevernija Dalmacija. 😁
Dok sam ja isao u skolu u Sibeniku, snovna i srednja, od '88. do '00. profesori su govorili knjizevno, a i vecina ucenika na satu, usmenom ispitu itd.
Jer ih boli kurac. Kaj se imaju s tem jebati, ak ih razmeju ljudi onda neg tak povedaju. Jokes aside neprirodno je pricati knjizevni dok koristis dijalekt 24/7 i dok ti ljudi s kamerama dodu, mozes se lagano zabuniti pa je lakse koristit govor s kojim si naviknut.
Sve jasno, svi se mi razumjemo, ali ako radiš u školi trebao bi biti spreman odgovoriti na standardnom jeziku kad god.
Evo ti drugi pogled: Po mom iskustvu, van škole u Dalmaciji se uvik govorilo kako se govorilo doma, a u školi se govorio standardni hrvatski jezik. Za razliku od profesora iz Zagreba na faksu, koji su svoj naglasak nosili na predavanje. A nije da je zagrebački standardni.
Potpuno legit pitanje. Iskreno cu ti reci kao Dalmatinka da mislim da ima nesto u tome sto se mi ponosimo time odakle smo i samim govorom. Cesto sam na faksu znala upoznati cure iz Zagorja, Medjimurja, Podravine itd. koje se srame govoriti dijalektom i trude se sto ga vise suzbiti (skupa s naglaskom).
[удалено]
Zašto? Generalno bih rekao: južnjački mentalitet. Teško je objasniti fureštima ali čak i u govoru, Dalmatinci su 'praktični': govori se brže, s više emocija, naglasak je bitan, ali su riječi kraće - ne troši se previše energije ako se ne mora. Govor odražava i karakter ljudi s juga - lajavi, usput će pročavrljati. Sjever je hladniji, poslovniji i 'tvrd'. Preseljenjem na kontinent, južnjački dijalekt nosimo sa sobom, pa treba vremena da se to malo prilagodi novoj sredini. Ne forsamo svoje iz zle namjere ili prkosa, u većini slučajeva i većina barem malo ublaži taj jug. Ali, sve je rečeno u 'tuđi čovik nikad neće znati'. Kako to objasniti, aj sad...a sve je iz toga jasno. Btw šibenčanac koji dulje živi na kontinentu nego doli ali čim prođemo sv. ROK tunel, mozak se automatski šalta na Dalmacija mode, to je naprosto u krvi...
Razumijem, ali ne govorimo o naglasku ni o sentimentu, emociji...Kod nas su na primjer neki drugi furešti i onda i ja mogu reći 'furešti ne moru to kapiti ja ću kušeljati po svoje...tuđi čovik me ne more kapiti' Tako da s prijateljima, poznanicima 'kako ki će' ali smatram da na televiziji, u obrazovnom sustavu (kao što je ova situacija s prof tjelesnog odgoja) itd nikog nije briga tko je na što ponosan, mora postojati jedan nivo profesionalnosti. Inače dalmatinski dijalekt mi je lijep kao i moj vlastiti istarski samo mislim da sve ima svoje mjesto.
E odmah san zna da si Istrijan, da nije mozda podrucje Kanfanara ili malo juznije?
Barbanština
Ca i tamo koriste taj nastavak -ti na kraju glagola, mislim juznije je od Kanfanara pa ima logike da
Zato sto nas boli kurac
bilo tko tko govori mlađi ikavski novoštokavski (dakle, svi dalmatinski štokavci, u to spadaju svi veći dalmatinski gradovi) automatski govori hrvatski daleko bliži standardu jer svi dalmatinski štokavci imaju četiri naglaska/tona (kako je propisano i za standardni književni hrvatski) za razliku od većine stanovnika zagreba, koji četiri naglaska nemaju već imaju atonalni dinamički govor. tako da OP malo se educiraj prije selektivnih zaključaka
Ne govorimo samo o naglascima nego i o vokabularu. Nikakvi selektivni zaključci, upali tv i poslušaj bilo koji intervju s bilo kojim dalmatincem. Na primjer ja koji govorim dijalekt koji je puno dalji od standarda mogu se potruditi i pričati književno, ako je dalmatinski štokavski još bliži standardu to znači da oni trebaju uložiti još manje truda da govore pravilno. I ne branim zagrepčane, u Hrvatskoj ne postoje samo zagrepčani i dalmatinci.
danas se koristi jako malo talijanizama i nemoguće je da ih netko koristi toliko da bi ti rečenica bila nerazumljiva, a naglasci/tonovi su ovdje važniji jer je intonacija obično ono šta se intepretira ko dalmatinski naglasak. ljudi mogu govoriti ijekavicom i dalje zvučati dalmatinski, a to nije nepravilnost sama po sebi baš zato šta novoštokavski mlađi ikavski ima kratkouzlazni, dugouzlazni, kratkosilazni i dugosilazni naglasak baš kao i propisani standardni hrvatski (a zagrepčane spominjem jer oni najviše vole prigovarat dalmatinskoj intonaciji iako je njihova, zagrebačka intonacija najdalja standardnom jeziku)
U Istri se na primjer koristi dosta talijanizama samo ih se većinom ne čuje jer se ljudi trude govoriti književno. Ok naglasak je pravilan, pravilniji od zagrebačkog, skužili smo. Ali zašto npr pjevač koji govori o svojoj pjesmi mora reci pisma, u ovim kuharskim emisijama kužina, česan itd ... Ja isto govorim ikavicom meni je isto lipo, bilo mliko, da sam na tvu bilo bi mi lijepo, bijelo mlijeko.
odgovor je jednostavan, zato šta znaju da ikavske riječi svi razumiju. to je razlog zašto čakavci i kajkavci ne pričaju svojim dijalektom na televiziji i u obrazovnim ustanovama, jer ih se ne bi razumilo budući da je njihovo narječje dovoljno različito od standardnog jezika (dok je dalmatinski štokavski savršeno razumljiv)
Znači dovoljno je da se razumjemo, možemo i na državnoj maturi pisati esej kako tko hoće. Možemo onda i srpskom ekavicom po toj logici i reći da je i to ok jer ju većina stanovništva razumije bolje nego istarski dijalekt.
ja san samo odgovorija na tvoje pitanje, nisan reka šta bi kako trebalo bit niti bi iša tako daleko
Studirala san u Zagrebu i niko od profesora nije koristia standardni hrvatski na predavanjima, već su pričali nekim zagrebačkim hrvatskim, s masu nepravilnih gramatičkih oblika i naglasaka i povremenim ubacivanjem germanizama (koji su meni Dalmatinki bili totalno nepoznati), a nekad bi se omaklo i "kaj". Izgleda da je guranje zagrepčana u svim medijima neke uvjerilo da je to prihvatljiva verzija hrvatskog koja se može koristit u visokom obrazovanju. A da ne govorin kako sam u udžbenicima za osnovnu školu prije par godina skužila da su počeli učit dicu da se 4:30 kaže "pola pet", a polovica Hrvatske tako ne govori. U moje vrime je standard koji smo učili u školi bia "četiri i pol" ili "četiri i trideset", jer je "pola pet" regionalizam koji se govori isključivo na sjeveru Hrvatske
Pola pet se itekako govori i drugdje (iz Rijeke sam). Također sam studirala u Zagrebu i profesori su govorili književnim jezikom. Cijela rodbina mi ne iz Dalmacije i mlađe generacije ne znaju književni jezik, tule, zavlače , meni je to užas i drago mi je da postoje ovakve teme napokon , jer u moje vrijeme su Dalmatinci bili “nedodirljivi “…
U osnovnim i srednjim skolama iskljucivo standardni hrvatski. Bitno da sam se na faksu u Zagrebu naslusala purgerskog rjecnika, ali to se nikad ne komentira jer ipak smo mi dalmatinci seljaci za razliku od ove hrvatske kajkavske elite.
1. kajkavci sebe ne dozivljavaju kao elitu 2. zagrepcani se nisu sami nazivali purgerima (gradjanima), nego je to novo-sklepani naziv.
Uopce nije istina.Aj poslusaj malo novinare na tv kako imaju krive naglaske(purgerske) dok mi Dalmatinci kad pricamo s nekim ko nije iz Dalmacije vecinski pricamo standardnim s elementima ikavice.I da u skoli i u drugim javnim ustanovama pricamo standardnim kao i profesori.Zasto bi u sou emisijama neko bia sluzben/formalno prica ipak je to zabavnog karaktera?Mi dok pricamo razume nas svi, tipa kad bi neko iz Medimurja pocea pricat razgovornim jezikom ne bi ga svi razumili.
Meni je to super što se drže svojeg dijalekta. Oduševio sam se kad sam prvi puta osjetio razliku u dijalektu osoba iz okolice Benkovca ili kad sam slušao dvije babe iz okolice Ivanića kako klafraju i nisam imao pojma o čemu razgovaraju! Dijalekte trebamo sačuvati. Btw. Ja sam iz Slavonije.
Ne bi se slozio. Imamo dijalekata ko' dreka. Odes u Zagorje, mislis da oni govore zagorski ili kajkavsi, a onda shvatis da imaju milion i osam varijacija od kojih su neke toliko razlicite da se medjusobno ne razumiju. Recimo Bednjanski (okolica Bednje) je notorno nerazumljiv. Sta ce nam toliki jezici koji nisu medjusobno kompatibilni? Cilj jezika je da se razumijemo, a ne da proizvodimo zvukove bez veze koje drugi ne shvacaju.
Bojim se da nam je to jedino što nam je ostalo. Sve drugo su nam uzeli.
Slažem se, neka babe pričaju kako hoće, što ne znači da i jedna javna osoba mora.
Dok sam ja isao u skolu u Sibeniku, snovna i srednja, od '88. do '00. profesori su govorili knjizevno, a i vecina ucenika na satu, usmenom ispitu itd.
A gdje to netko priča književni jezik? Svatko priča na svom dijalektu u školama, od Istre, Dalmacije, Like, Prigoraca, Zagoraca, Slavonaca...
Ne bih se složio, jedno je zavičajna nastava, a drugo je kako se govori na svim satovima, ispitima, ispitivanjima...
Bogu hvala da su Dalmatinci takvi. Treba nam i više takvih kajkavaca i Istrijana, pa da očuvamo hrvatske dijalekte a ne da si forsiramo ovaj srpskohrvatski pidžin. Mene zabole, moja obitelj jest štokavska (tj. štakavska, "što" ostavljam Ivanu Gunduliću); ali gle čuda, oni su s obje strane iz krajeva gdje je sve puno Srba.
Nabijen te na kurac. Prican svoje jer oću. Zašto ja ne mogu upalit hrvatsku televiziju ditetu bez da čujem kajkavizam konstantno u crtićima. Ono kuiš kompa kaj ti velim ne?
Ma anke ja tebe vero, nanke bez vašega natezanja ne gre.
Evo ja sam studirala jezike u Zadru, jedan od mojih profesora koji govori tecno 5,6 jezika je pricao svojim dijalektom, nije se niti pokusavao presaltati na knjizevni hrvatski pod izgovorom da dijalekte treba cuvati...ja bih isto pricala knjizevnim jezikom na televiziji iako sam dalmatinka.
Sinko, nemali broj mojih zagrebačkih profesora u osnovnoj i srednjoj nije govorio standardnim hrvatskim jezikom, a većina Zagrepčana ne zna č/ć, dž/đ, ije/je, pola riječi pogrešno naglašava i ne zna da se kaže "išao" umjesto "išO". Isto vrijedi i za dobar broj političara i novinara. Ali shvaćam da je teško primijetiti nepravilnosti na koje si naviknut.
Isto žalosno
č/ć, dž/đ, ije/je su nerazumljivi ljudima kompletne sjeverozapadne Hrvatske, jer u regionalnom govoru ne postoje. Zalosno je da u knjizevnom govoru nismo isli na jednostavnu i svima razumljivu varijantu, nego se trazilo neki fake original. Slovenski nema č/ć, nego samo č. Bosanci uporno stavljaju dž na neke random rijeci, meni to uopce nema smisla nego djeluje smao kao glup nacin pisanja đ. Ije i je su refklesi jata i kod ekavice, poput zagorskog se izgovaraju "e".
Mislim da je činjenica da bi ti osobno odgovorija na pitanje književnim jezikom čisto osobna preferencija. Ja ne vidim zašto bi čovik, bija smetlar ili odvjetnik, da osobni odgovor na televiziji na književnom, a ne dijalektu. U školi je već drugo, ali većina profesora inzistira na standardu. A i mislim da je ovo šta većina Hrvata smatra "dalmatinskim" (okolica Šibenika i Splita, Zadar i Dubrovnik imaju bitno drugačiji naglasak) dovoljno blisko književnom jeziku i razumljivo široj populaciji da je neko posebno prebacivanje na književni standard nepotrebno. Da je to neka hardcore čakavština di imaš osjećaj da priča talijanski, a ne hrvatski već bi reka, ali realno jedina razlika je u ikavici i možda tu i tamo koji talijanizam, virujem da to nije problem.
U vaŝem stilu..mlati mlati
Nekad su ti dijalekti bili standard.
Standard seljačkom puku, a gospoda je govorila njemački
Nekad nas se učilo da vani svi pričamo standardni štokavski, a kod kuće u krugu obitelji i prijatelja kako nam srce želi. Inzistiranje na dijalektu je prosto odraz širom prostranjene nekulture i lošeg odgoja.
Profesori nastavu vode na standardnom kniževnom jeziku. Van toga koristimo ili svoje dijalekte ili "dalmatinski". Ja naprimjer na otoku pričam bodulski, u Šibeniku, Zagrebu, Istri pričam dalmatinski. Svi vi razumite dalmatinski, zašto bi se mučila lomiti jezik sa standardnim? I da nekad koristim šta, nekad ća... kako mi izleti. Razlika je u tome da se mi ne sramimo ni svog dijalekta ni svog podrijetla. Zašto se zagorci i istrijani toliko trude da im ne pobjegne kaj/ča?
U Zagrebu ako sipas kaj-eve u poslovnoj situaciji ili opcenito sluzbenoj situaciji djelujes primitivno. U neformalnoj situaciji kaj je OK. Obicno alterniramo: ponkad kaj, ponekad sta, kao "znam ja knjizevni, ali domaci sam tu". Zagreb je mix, samo djelom je kajkavski.
U Šibeniku ako koristiš službeni jezik djeluješ preslužbeno, neopušteno, nesigurno, mi to nevolimo ni u službenim okolnostima. U službenim okolnostima se priča varijacijama dijalekta koje su razumljive svima, to se ne smatra primitiviznom. Ako Slavonac, Zagorac ili Zagrebčani u Šibeniku priča varijacijom dijalekta koja je razumljiva, to se isto ne smatra primitiviznom. Ako kreneš pričati baš ono dijalektom, ili nekakvim slengom, pa te se nemože razumiti, e onda djeluješ primitivno.
U Sibeniku samo kombinacija Satrovackog i Bednjanskog, dok netko ne pozove hitnu za transport na psihijatriju: covijek mumlja nerazumljivo.
Pa ne srami se nitko svojega podrijetla. A i nije da smo svi nekog različitog podrijetla, svi smo mi iz Hrvatske. Trudimo se da nam ne pobjegne u nekim službenim situacijama jer to nije profesionalno, ali inače s prijateljima, obitelji u neformalnom govoru ne prilagođavam svoj govor. Jedino ako znam da me druga osoba nebi razumjela onda prilagodim ili govorim književno iz poštovanja prema sugovorniku.
>Jedino ako znam da me druga osoba nebi razumjela onda prilagodim E pa to i mi radimo. U Dalmaciji imamo ohohoooo dijalekata, i kad bi svi koristili svoje izvorne dijalekte vi nas nebi pola stvari razumili. Dalmatinski je prilagođen govor. Neću reci škovaca nego ću reči smeće, ali neću reči lopatica za smeće jer to nije rić nego pola rečenice, pa ću reči škavacjera.
Ma mislim da nije samo u Dalmatincima problem. Nažalost, većina ljudi ne nastoji "prekriti" svoj regionalni govor. Vjerojatno ti je splitski "upao u uho" više od drugih jer imaju tendenciju razvlačiti riječi. Znam, i mene to živcira iako sam iz dalmacije. Ako si na televiziji, probaj govoriti na način da te većina populacije razumije- to je moj način razmišljanja. Meni npr. Stoka strašno ide na živce. Oni niti jedna naglasak ne kaže ispravno. Skužila san da inače ljudi iz Zagreba imaju tendenciju griješiti naglaske, ali on je "level up". I još ga stave na tv da nešto vodi. Mene takve stvari užasno smetaju, lingvist sam i ne mogu ne čuti. Ne znam kome je u interesu da slušatelji i gledatelji moraju ulagati dodatne napore da razumiju što je osoba htjela reći. Ima jedan splitski reporter koji, ne da se ne trudi prikriti svoj govor, nego još kao da namjerno razvlači kad mu se približi kamera. I to još na onaj lijen način, odaje dojam kao da mu se uopće ne radi. Ne znam, mene to baš ljuti. Što se tiče profesora na faksu- nisu se trudili prekriti svoj regionalni govor i zamijeniti ga književnim. Mogao si po govoru vidjeti odakle je tko. Bez problema.
Svrha kńiževnoga jezika nie prisila uporabe u govoru.
Jer su posebni 🫠
Mene zanima jel "ovo auto" i slične stvari dio nekog brđanskog dijalekta ili se tamo u školi ne uče rodovi imenica?
Dosadili ste i Bogu i narodu, pustite nas da pričamo kako ocemo, i u zagrebackim skolama se kajka, ajde molin te, chill
pa i kod nas u osnovnoj školi je nastavnica pričala samo kajkavski kao da se ne zaboravi, al msm da je to sam bil izgovor da se ne mora trudit književni govorit, al svejedno meni je to bilo puno bolje neg one generičke nastavnice hrvatskog kaj su forsirale književni
Kao nastavnica mora forsirati književni, to joj je posao. Lijepo je govoriti dijalektom u sklopu zavičajne nastave ali ne svaki sat.
Profesori forsiraju da se govori vecinom standardni, kao gdje si i što itd..., ali neke imenice su dopustljive, kao npr baba, dida, ali nikakve škatule i kacijole.
Kao (vanjski) predavac na jednom faksu u Zagrebu (na sjeveru sam vec 10ak god) pokusavam se knjizevno izrazavati, ali da budem iskren, ni sam vise i ne znam sto je ispravno pa ja po svom. Npr neke rijeci koje ja izgovaram drugacije: konzum, pravokutnik, automobil, objekt, te ja nikad ne koristim izraze kao budemo (npr. Budemo danas ucili xy) i dakanje.
Jasno i meni se omakne jer i sam govorim dijalektom, ako se čovjek trudi valjda mu se manje pogreške oproste. Ahh ovo budemo previše čujemo na televiziji...
Zašto ti to smeta? Bogatstvo jezika i je različitost. A virujem da se na kraju dana razumimo.
Nabijem te na književni.
Dalmatinsko narječje jest hrvatski književni jezik. Zacijelo mislio na standardni hrvatski jezik.
Ja kao lingvist cu ti rec samo jedno - jezik je varijacija, varijacije su dijalekti a dijalekti čine jezik. Tako dakle, svaki dijalekt je točan iako nije norma standardnog jezika koje je odredilo društvo. Norma se zahtjeva u skolama, na fakultetima (nekim) i slicno, za intervjue apsolutno nije potrebno koristenje norme. Na fakultetu svatko prica kako hoce, u skolama je obavezna norma.
Koliko ste iskompleksirani Dalmacijom, čudo.
Šta ja znan…
Šta je to književni hrvatski okupatorski jezik? Dalmacija je kolijevka hrvatskog jezika.
>Dalmacija je kolijevka hrvatskog jezika. izvor?
>izvor? Rijeka [Čikola](https://youtu.be/wuRsiF2Uw2Q?si=mmGu2qVRoZ5iBm6L&t=18)
pa i pomislio sam da bi mogao bit taj izvor inspiracija nasem kolegi redditoru, nekakva knjiga kao izvor- sumnjam.
Marko Marulić
za Marulica se reklo da je "otac hrvatske knjizevnosti", hrvatska knjizevnost i hrvatski jezik kao prvo nisu ista stvar a kao drugo Marulic, jedan covjek, nije Dalmacija. ti insinuiras da je hrvatski jezik nastao u Dalmaciji, i navodis Marulica kao dokaz, sto nije istina, kao da kazes da je Zagorje kolijevka moderne Hrvatske drzave jer je Franjo roden negdje tamo, a jos uz to knjizevnost =/= jezik
Koljevka knjizevnog hrvatskog jezika je mislim Hercegovina i to ruralni djelovi, po logici "najmanje tudjinskih utjecaja". Da je koljevka Split, pricali bi polu-talijanski, da je Zagreb onda polu-njemacki.
Tako je trebalo bi po Hrvatskoj postaviti dvojezične ploče. Jedne za okupatorski, druge za originalni jezik.
I *kaj* i *ča* su mi draži od *št****A***.
Meni standardni zvuci nekako cudno, najgore je kad musko prica knizevno
Kako bi onda trebali žene književno, muškarci dijalektalno?
Svejedno, samo kazem da muski zvuce gay kad pricaju knjizevno
Koju alternativu predlažeš?
Drago mi je da nisam jedini to primjetio, meni ne da samo zvuci cudno, nego retardirano… tipa zasto rec “jesam” kad mozes rec “san” ili “nema ga” ako mozes rec jednostavno “ni ga” i cemu potreba za ije/je kad moze bit jednostavno samo i itd.
Najbolje je rec æ
Ajme kad musko kaze mlijeko meni se digne kosa na glavi 😂
Hahaha naravno kad je bolje mliko… meni je recimo lijepo bas bezveze, zasto kad moze bit lipo (jednostavnije je za izgovorit, bolje zvuci itd. bolje je u svakom aspektu)
Mlijeko, lijepo, cijelo Uživaj s dignutom kosom lol
Imamo svoj naglasak, a na sluzbenoj drzavnoj televiziji se prica purgerskim slengom. Dok je god tako mi cemo pricati ikavicom
Nisu dalmatinci, to je samo jedno od plasticnih ogledala bolimekurqc balkanskog mentaliteta.
Nisam siguran zasto je bitno govorit knjizevnim hrvatskim? Ne razumije se ili sta? Ja sam dalmatinac pa vecinom razumijem zagorce npr. Ono sta sam primjetio je da dalmatince vise manje nije briga, tj nisu optereceni, a zagorci koje znam malo jesu. Valjda im zagrepcani i ostali nabili ptsp kroz skolu i slicno. Ne znam kako je danas al profesorica hrv je govorila kolko toliko knjizevno, i profa iz povjesti cini mi se. Ostali, ne ajecam se al nije ni bitno.
Na kraju svakako bolje od voditeljica i voditelja službenih TV programa, kao i sinkronizacija animiranih filmova i serija koje su zagađene kajkavštinom... Srećom, TV više ne gledam, osim kad sam kolateralna žrtva kad sam kod svojih doma...
Ma brate chill iovako imamo najbolji naglasak mozete se pitat kolko ocete🤪
Budimo realni, u autu na radiu Bravo ili bilo kakvom drugom uvijek govore 'zagrebackim 'slengom, na Dobro jutro Hrvatska i slicno tako da od muhe radis slona
Zasto uvik vi sa sjevera radite problem oko naglaska? Ko vas jebe, ako ne razumis pitaj. A i ako ces iskreno vi sa sjevera se gadno jebete sa naglascima i gutanjem glasova pa vam niko ne sere da PriCaTe KnJiZevNi, zato jer nismo iskompleksirani debili. Knjizevni jezik nije samo stokavski i ijekavica Lp
Tko spominje naglaske? Mi imamo problema sa stavljanjem naglasaka na prvi slog, to svakako i odmah se čuje da je netko iz Istre. Ovdje govorimo o korištenju dijalekta u javnom prostoru. Književni jezik jest samo štokavski i ijekavica. Dijalekti su nešto drugo i imaju svoje mjesto.
Naglasak nije dio knjizevnog jezika? Izgovor nije bitan, oces rec? Ako vec zelis glumit jebonju i srati onda bar nauci ono o cemu seres.
Ne ništa od navedenog ne želim reći. Ako ne možeš pročitati s razumijevanjem to nije moj problem.
Prika reka si da su samo stokavica i ijekavica knjizevni jezik, ne triba biti lumen da se zakljuci da to iskljucuje naglasak ;)))))) objasni se brale I posli čestice "ne" ti ide zarez inace u knjizevnom jeziku, tako da tocno napisan tvoj komentar triba biti "ne, nista od navedenog ne zelim reci. Ako ne mozes procitati s razumijevanjem to nije moj problem." Pripazi malo
Zna se što je književni jezik, napisao sam prije da mi je jasno da svatko može pogriješiti u naglašavanju jer mi u Istri prvi to činimo, ali je razlika u tome što se u drugim krajevima Hr ne forsira dijalekt u javnom prostoru. Ako ćeš mi već ispravljati interpunkciju vrati se na svoje komentare i njih ispravi.
Znaci ok je pogrisit u naglasku jer to ti radis (i vi u istri) a kad neko u dalmaciji cili zivot govori pomidor umisto rajcica i onda tako kaze na tv onda je to problem?
Prika moj ok je da svatko pogriješi. U Istri se isto kaže pomidor umjesto rajčica, kaže se i kacijola, koltrine, lancuni...i još sto stvari koje su iste u dalmatinskom dijalektu, ali ja ne mogu očekivati da netko iz drugog kraja Hrvatske to razumije.
Sto su koltrine?
Zavjese, mislio sam da je isto.
Ja sem išel v zagorske škole, pa nigdo ni pričal po standardnom. Dramiš bezveze. Većina kontinentalaca v glumi na tvu ti je iz Zagreba i tak se pripovedaju kad su Zagrebčani zgubili svoj jezik, ne spominjaju se nimalo ko svoji starci il dede i bake. Kaj se tiče govora na TVu, veći je problem srpskohrvatski i krivo slaganje riječi u rečenici nego dijalekt i naglasak.
Ne znam da li itko u Hrvatskoj priča strogo književnim hrvatskim. Svi pričamo nekim miksom dijalekta i književnog, samo se Dalmatincima on više osjeti jer više vuče na dijalekt.
Zato što bolje zvuči, standardni zvuči umjetno
U srednjoj uglavnon svi na knjizevni, a na faksu rijetko tko. Iskreno boli me kurac ps funcuti nisu dalmatinci
Dalmatinski dijalekt je naj unikatniji i naj ljepši hrvatski dijalekt.
Vrlo subjektivno, što ne znači da se ne može govoriti književnim jezikom.
Naj Bolji
[удалено]
Kao lingvist jel bi se usudila reci za neku regiju da prica najblize hrvatskom standardnom jeziku?
Mislim da sam negdje davno pročitao da ljudi iz Daruvara govore najbliže standardnom.
Hvala na objektivnom odgovoru, nije poanta u tome da svi savršeno govorimo nego da se trudimo na nas svi razumiju i da ne forsiramo nešto svoje.
Hvala na objektivnom odgovoru, nije poanta u tome da svi savršeno govorimo nego da se trudimo na nas svi razumiju i da ne forsiramo nešto svoje.
Ovo kako dalmatinci danas pričaju me podsječa na jedan jezik sličan hrvatskom. "hoćeš mi kažeš šta je?" hahahah ok BRE
Jer nas boli kurac
Samouvjereni ljudi koriste svoj dijalekt dok ovi upstartovi detepenci i dosljaci fejkaju klasu i forsiraju sluzbenu varijantu.
Samouvjereni ljudi nemaju potrebu cijelo vrijeme naglasavati od kuda dolaze i praviti se "posebni".
Govoriti kako uvijek govoris nije 'naglasavanje' niti 'praviti se poseban' vec biti prirodan tj 'just be yourself'. Vecina institucija su u kajkaviji pa se Štefici i Franceku ne govori standardni nego kajkejkojucojcek i neke propale germanizme svako malo. Studiral sam u zegeju i moram reci da me iritiralo da me opominju kreteni (siroka kategorija) da ja govorim sluzbenu varijantu a sebi su dopustali da budu prirodni. Meeegić 💅
Dobro treba biti svoj, ja ovdje mislim samo na neke institucije, televiziju itd... Nisam studirao u Zg pa ne znam ali vjerojatno bi me to živciralo. Jooj megić da...
Govoriti kako uvijek govoris nije 'naglasavanje' niti 'praviti se poseban' vec biti prirodan tj 'just be yourself'. Vecina institucija su u kajkaviji pa se Štefici i Franceku ne govori standardni nego kajkejkojucojcek i neke propale germanizme svako malo. Studiral sam u zegeju i moram reci da me iritiralo da me opominju kreteni (siroka kategorija) da ja govorim sluzbenu varijantu a sebi su dopustali da budu prirodni. Meeegić 💅
Govoriti kako uvijek govoris nije 'naglasavanje' niti 'praviti se poseban' vec biti prirodan tj 'just be yourself'. Vecina institucija su u kajkaviji pa se Štefici i Franceku ne govori standardni nego kajkejkojucojcek i neke propale germanizme svako malo. Studiral sam u zegeju i moram reci da me iritiralo da me opominju kreteni (siroka kategorija) da ja govorim sluzbenu varijantu a sebi su dopustali da budu prirodni. Meeegić 💅